OPLEMENJIVANJE KUKURUZA I SOJE
  Naslovna › Istraživanje i razvoj › Oplemenjivanje
  ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ:
BANKA GENA
OPLEMENJIVANJE
OSNOVNO SEME
BIOTEHNOLOGIJA
FITOPATOLOGIJA
ENTOMOLOGIJA
FIZIOLOGIJA
GAJENJE KUKURUZA
TEHNOLOGIJA PRERADE
  ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ - OPLEMENJIVANJE

Rukovodilac Odeljenja za oplemenjivanje:

mr Goran Stanković

  OPLEMENJIVANJE KUKURUZA

Ciljevi - stvaranje hibrida visokog genetičkog potencijala rodnosti i visokog kvaliteta zrna svih FAO grupa zrenja, pogodnih za različite uslove gajenja, potrebe i namene.

Program oplemenjivanja kukuruza u Institutu za kukuruz je zasnovan na konceptu inbriding-hibridizacija i obuhvata:

  • Stvaranje i poboljšanje izvornog selekcionog materijala za dobijanje samooplodnih linija kukuruza.

  • Selekcija samooplodnih linija kukuruza dobrih per se agronomskih osobina.

  • Ispitivanje tolerantnosti genetičkog materijala u procesu selekcije prema izazivačima bolesti, štetočinama i stresnim faktorima spoljašnje sredine.

  • Testiranje samooplodnih linija na kombinacione sposobnosti.

  • Stvaranje i ispitivanje hibridnih kombinacija u poljskim mikroogledima.


Odabrane hibridne kombinacije se prijavljuju Sortnoj komisiji Ministarstva za poljoprivredu Republike Srbije za ispitivanje i priznavanje. Pre uvođenja u proizvodnju priznati ZP hibridi kukuruza se ispituju u proizvodnim (STRIP) ogledima 2-3 godine na velikom broju lokaliteta.

U Institutu su razvijeni sledeći programi oplemenjivanja kukuruza:

Selekcija hibrida kukuruza standardnog tipa zrna:

Pored programa selekcije hibrida kukuruza standardnog kvaliteta zrna u Institutu za kukuruz su razvijeni i programi stvaranja hibrida specifičnog kvaliteta zrna.


Selekcija kukuruza specifičnih svojstava:

Istraživački tim:

dr Zorica Pajić,  Rukovodilac grupe
dr Jelena Srdić

Osnovni cilj ovog oplemenjivačkog programa je:
  • Stvaranje i poboljšanje sintetičkih populacija kukuruza šećerca, kokičara i belog zrna

  • Stvaranje i poboljšanje samooplodnih linija kukuruza šećerca, kokičara i belog zrna

  • Stvaranje hibrida kukuruza šećerca visoke rodnosti i visokog kvaliteta zrna

  • Stvaranje hibrida kukuruza kokičara visoke zapremine kokičavosti i visokog prinosa

  • Stvaranje hibrida kukuruza belog zrna visokog potencijala rodnosti i kvaliteta

Jedan od glavnih zadataka ovog Odeljenja je i stvaranje preduslova za kvalitetnu semensku proizvodnju, pa je zbog toga razvijen program:

Prevođenje ZP elitnih linija kukuruza na cms osnovu

Istraživački tim:

dr Jelena Vančetović
Sofija Božinović, dipl.inž

Osnovni cilj programa je prevođenje komercijalnih ZP linija radi zasnivanja proizvodnje semena na sterilnoj osnovi i ostala poželjna svojstva kao i stvaranje početnih materijala specifičnih svojstava.

Najvažniji rezultati oplemenjivanja kukuruza u Institutu

Kao rezultat dugogodišnjeg rada na oplemenjivanju kukuruza, Institutu za kukuruz „Zemun Polje” je priznato:

  • 535 hibrida kukuruza u zemlji

  • 105 hibrida kukuruza u inostranstvu (Rusija, Ukrajina, Poljska, Rumunija, Grčka, Italija, Slovenija, Makedonija, Kazahstan, Slovačka, Bugarska, Turska i dr.)


Zahvaljujući uvođenju hibridnog kukuruza i unapređenju sistema gajenja u proizvodnoj praksi došlo je do značajnog povećanja ukupne proizvodnje kukuruza. U našoj zemlji je za poslednjih šezdeset godina (1947 - 2007) ostvareno prosečno godišnje povećanje prinosa zrna kukuruza od 55,6 kg/ha, a u periodu 1965-1986 114,2 kg/ha, što je bilo na nivou rezultata u SAD.

U Institutu za kukuruz "Zemun Polje" je do sada realizovano šest ciklusa selekcije kukuruza. ZP hibridi novijih ciklusa značajno se razlikuju po agronomskim svojstvima u odnosu na ZP hibride iz prethodnog perioda.

Ciklusi selekcije:

  • Prvi ciklus:
    Hibridi priznati do 1965. godine. Pokazali su bolju adaptibilnost i viši potencijal rodnosti od introdukovanih američkih hibrida. Predstavnici su ZP 755, ZP 370, ZP 488.

  • Drugi ciklus:
    Hibridi priznati do 1975. godine. Prvi dvolinijski hibridi većeg potencijala rodnosti u odnosu na do tada raširene četvorolinijske hibride. Predstavnici su ZPSC 1, ZPSC 3, ZPSC 4, ZPSC 58C, ZPSC 46A, ZPSC 633.

  • Treći ciklus:
    Hibridi priznati do 1985. godine. Odlikuju se višim potencijalom rodnosti za oko 10% u odnosu na hibride prethodnog ciklusa i selekcionisani su za gajenje u većim gustinama (55-65.000 biljaka/ha). Predstavnici su ZPSC 704, ZPSC 670, ZPSC 701, ZPSC 37t.

  • Četvrti ciklus:
    Hibridi priznati do 1995. godine. Pored povećanog potencijala rodnosti ovi hibridi se odlikuju i većom otpornošću prema poleganju i lomu stabla i tolerantnošću prema suši u odnosu na hibride stvorene u ranijim ciklusima. Predstavnici su ZPSC 677, ZPSC 599, ZPSC 42A, ZPSC 330, ZPSC 256, ZPSC 125.

  • Peti ciklus:
    Hibridi priznati do 2005. godine. Uglavnom hibridi srednje dužine vegetacije, selekcionisani za gajenje u većim gustinama u kojima iskazuju svoj maksimalni potencijal rodnosti. Tolerantni na sušu. Predstavnici su ZP 360,ZP 341, ZP 434, ZP 488, ZP 571, ZP 578, ZP 680, ZP 684.

  • Šesti ciklus:
    Hibridi koji su priznati ili su u postupku priznavanja od 2005. godine do danas. Hibridi moderne arhitekture, selekcionisani za gajenje u većim gustinama visokog potencijala rodnosti i izražene stabilnosti. Predstavnici su ZP 505, ZP 544, ZP 666, ZP 679, ZP 688, ZP 758.



  OPLEMENJIVANJE SOJE I STRNIH ŽITA

Istraživački tim:

mr Mirjana Srebrić,   Rukovodilac grupe
mr Vesna Perić

Program oplemenjivanja soje - u Institutu za kukuruz je započet 1983. godine. Rad je zasnovan na savremenim metodama. Institut za kukuruz poseduje kolekciju domaćih i introdukovanih sorti i linija koje služe za formiranje početnih populacija za selekciju soje. Svake godine se ispituje oko hiljadu linija. Superiorne linije se testiraju u ogledima da bi nekoliko najboljih bilo poslato na ispitivanje u sortnu komisiju Ministarstva za poljoprivredu Republike Srbije.

Priznate ZP sorte soje:

a) Sorte standardnog tipa zrna: ZPS 015, BOSA, NENA

b) Sorte specifičnih svojstava: LANA i LAURA (sa smanjenim sadržajem tripsin inhibitora u zrelom zrnu), LIDIJA (sa povećanim sadržajem proteina)




dr Dejan Dodig
Vesna Kandić, dipl. inž

Program oplemenjivanja strnih žita – započet u Institutu za kukuruz 2007. godine, obuhvata oplemenjivanje pšenice, ječma i tritikalea. Oplemenjivanje pšenice obuhvata obične (hlebne) i tvrde (durum) pšenice za proizvodnju testenina. Kod ječma se radi na stvaranju sorti pivskog i stočnog ječma, a poseban segment čini golozrni ječam, namenjen ljudskoj ishrani. Oplemenjivanje tritilkalea usmereno je prevashodno u pravcu stvaranja sorti namenjenih proizvodnji kvalitetne zrnaste sirovine za proizvodnju stočne hrane. Cilj oplemenjivanja kod sve tri vrste strnih žita je stvaranje sorti visokih i stabilnih prinosa, dobrog tehnološkog kvaliteta i što bolje otpornosti na biotičke i abiotičke stresove, a pre svega na prevalentne biljne bolesti i sušu.


 (c) 2009 MRIZP. Sva prava zadržana. Powered by Web dizajn Srbija 
maize hybrids corn hybrids